Morinj – Donji Morinj, malo mjesto u Boki, zbog velikog broja izvora i potočića koji se ulivaju u more, još zovu i bokeljska Venecija. Maltene močvarna konfiguracija terena na zapadnom djelu Risanskog zaliva u spoju nevjerovatnih prirodnih ljepota ispod istočnog ruba Orjenskog masiva, zbog čega su potoci nepresušni tokom čitave godine, bila je idealna pozicija za pravljenje mlinova.

''Ćatovića mlini'' su nastali upravo tu, kako kaže današnji njihov vlasnik Lazar Ćatović, među četrdesetak ostalih mlinova koji su za mljevenje maslina i žita opsluživali sva okolna mjesta i to skoro do polovine dvadesetog vijeka.

"Kada sam počeo, prije tačno deset godina, nije mi namjera bila da napravim ovakav restoran kao što su danas 'Ćatovića mlini', jednostavno sam želio da obnovim porodičnu kuću i mlinove, koje je poslednji moj đed koristio, jer je već bila ruinirana i nisam želio da dozvolim da propadne.

Tako da sam te 1994. godine popravio staru porodičnu kamenu kuću i mlin, i napravio malu konobu u kojoj se služilo piće, pršut, sir i slane sardele'', prisjeća se Lazar Ćatvoić svojih početaka.

Međutim, kako se konoba 'Ćatovića mlini' nalazi u zaista predivnom ambijentu, i kako je znalački usklađena i iskorišćena originalna gradnja i ponuda od samog početka je jedan restoran takve vrste bio osuđen na uspjeh.

Uz dosta rada i prije svega ljubavi prema tome što radi, Ćatović je napravio dragulj ugostiteljstva i ambijentalne arhitekture, uvijek adaptirajući dogradnju svoga restorana okolini i ni jednog trenutka ne narušivši ambijent starog mlina i njegove okoline:'' Ja sam se stalno trudio da uklopim sve u već postojeći ambijent i sve ove narandže, limunovi, nješpule, banane, bambusi i svo ovo rastinje je tu od vajkada i nisam ništa želio da mijenjam.

Oko objekta ima mnogo izvora mislim da niko nezna koliko ih je, ali ono što se zna je ta karakteristična temperatura vode koja je tokom cijele godine od šest do osam stepeni celzijusa.

Glavni potok koji ide kroz objekat nastaje od izvora Trn i njime se može doći sa mora ali samo niskom barkom zbog mosta, a divlje životinje su se toliko navikle na naše prisustvo, tako da su patke, guske, paunovi, njorke postale maltene pitome i plove ovdje oko konobe bez bojazni'', sa razlogom je ponosan na svoju konobu Lazar Ćatović.

Restoran je baziran na ribljim specijalitetima, kojih na meniju u 'Ćatovića mlinima' ima oko sedamdeset, dok je vinska karta orjentisana na najboljim vinima sa prostora bivše Jugoslavije, a u podrumu je oko stotinu vrsta što iz privatnih što iz državnih vinarija od Triglava do Ohrida, naravno uz izbor svjetski poznatih francuskih, italijanskih i španskih vina.

Dva puta je konoba ''Ćatovića mlini'' bila proglašena za restoran godine , a takogdje dva puta je dobila nagradu za najbolju kuhinju na poznatom Novosadskom sajmu hrane. Ali je najveća nagrada zadovoljstvo gostiju koji pojam hedonizam u pravom smislu spoznaju , vjerovatno, tek ovdje:'' Nije teško imati dobru kuhinju kada imate svježu ribu i kada znate da kao začine koristite ono bilje i ostale prirodne stvari koje su tu oko vas.

Tu nema mnogo filozofije svaki dio svijeta ima neku svoju specifičnost u iskrani, tako da netreba ništa izmišljati, mi smo Mediteranska zemlja i u skladu sa time je i kuhinja i naša ponuda. Osnovna želja je da favorizujemo autentičnosti ovoga kraja i uvijek iznenadimo naše goste nekim specijalitetom, kao što su sada recimo medaljoni od jastoga prije je to bila grdoba na razne načine, ali prije svega ono oko čega treba voditi računa je da su namjernice svježe i da je usluga na visokom nivou'', zaključio je Lazar Ćatović, koji, da bi stalno imao svježu ribu, sarađuje sa ribarima od Bara do Igala i insistiranjem na kvalitetu, kako sam kaže, ne dobija više nikakve ponude ako riba ili ostale namjernice nisu prvoklasne.

Konoba 'Ćatovića mlini' je zasigurno mjesto koje se nesmije preskočiti u posjeti Crne Gore. Nebojša Mandić