Ornitološka staza je otvorena u specijalnom rezervatu za posmatranje ptica Tivatska Solila, sa dva skloništa za posmatranje ptica. Blizina mora i dobro očuvane geološke osobine ove lagune čine je posebno atraktivnom za ptice. Plitka slana voda, bogata morskim životom, i njeno muljevito dno bogato bentosom, privlače vodene ptice da se hrane, prezimljuju i zaustavljaju tokom jesenjih i proljetnih migracija. 47 vrsta vodenih ptica je zabilježeno u Solilima, od kojih su 4 vrste stalni stanovnici, oko 35 prezimljuje tamo i 6 vjerovatno gnijezdi. Uključujući druge grupe ptica - pjevice, grabljivice i druge - 111 vrsta je do danas zabilježeno u Solilima. Međutim, ova lista nikako nije konačna, jer se svake godine registruje nekoliko vrsta novih za to stanište. Do danas je u Evropi zabilježeno 526 vrsta ptica, što znači da broj vrsta ptica prisutnih u ovoj laguni čini više od 20% evropskog ukupnog broja, što nije mala količina. Od posebnog značaja je najmanje 11 vrsta iz Aneksa I EU Direktive o pticama, kao i niz međunarodno ugroženih vrsta ptica, kao što je na primjer mali kormoran (Phalacrocorax pygmeus). Specijalni biljni i životinjski rezervat Zbog svog značaja za preživljavanje biljnog života koji se inače rijetko nalazi duž 800 km istočne jadranske obale, i kao stanište za brojne ugrožene vrste vodozemaca, gmizavaca i ptica, 2007. godine Solila su stavljena pod zaštitu kao specijalni biljni i životinjski rezervat, prvi takve vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje bilo koje vrste na obali od 1968. godine. Solila su Emerald lokalitet prema Bernskoj konvenciji i IBA (Važno područje za ptice) u Crnoj Gori. Pomozite pticama Umjetnička gnijezda (kućice za ptice) prvenstveno zauzimaju ptice koje gnijezde u dupljama, u stablima ili pukotinama stijena. Najbolji način zaštite ovih ptica je očuvanjem što više prirodnih duplja - a ako to nije moguće, možemo obezbijediti vještačke. Ovo je dobar način da privučete veliki broj ptica u vaše voćnjake i bašče gdje možete lako posmatrati njihovu svakodnevnu aktivnost. Zima je vrijeme selekcije, kada preživljavaju samo najotporniji. Sve ptice koje prezimljuju u našem regionu prilagođene su mrazu i hladnoći. Mišljenja su podijeljena o tome da li ptice treba hraniti zimi ili ne. U očuvanom, prirodnom okruženju, u kojem ptice lako mogu same pronaći hranu, dopunska ishrana je nepotrebna u biološkom i konzervatorskom smislu. U okruženjima u kojima nedostaju prirodni izvori hrane, dopunska ishrana ptica je vrijedna razmatranja. Hranilice treba koristiti samo dok je snijeg na tlu. Sjemenke moraju biti suhe a posude za zrnevlje čiste. Voda, hljeb i slana hrana se ne bi trebali davati. Najprikladnija hrana su sjemenke suncokreta, zob, kukuruz i druga zrna. Tokom sušnih perioda godine važnije je pticama obezbijediti pojilišta nego hranu. Voda se može pružiti u namjenskim posudama ili bilo kojoj drugoj vrsti plitke zdjelice.