Na skretanju udesno (s pravca Danilovgrad – Nikšić) kod mjesta Bogetići, nakon 8 km krivudavog puta – nalazi se najpoznatiji manastir u cijelom pravoslavnom okruženju: Manastir Ostrog. Sagrađen je 1665, s pećinskim crkvama Vavedenja Presvete Bogorodice i Časnog Krsta. Manastir je podigao mitropolit zahumski i hercegovački, Sv. Vasilije Ostroški.

Sam položaj ovog arhitektonskog čuda zahtijevao je izuzetnu vještinu majstora. Manastir Ostrog podignut je u brdu, u strmim ostroškim planinskim gredama, na nadmorskoj visini od 900 m. Bijeli je manastir doslovce uzidan u stijeni i njome je zaklonjen sa svake strane. Svake godine, svakog dana, ovdje hodočaste brojni vjernici pravoslavci, Srbi, Crnogorci, Rusi, Grci..., a nerijetko i pripadnici drugih religioznih konfesija. Posebnost ovog hodočasničkog epicentra je u tome što se u pećinskoj keliji nalazi nesatruljelo miomirisno tijelo Sv. Vasilija Ostroškog, a pored čijeg kivota uvijek stoji monah, posvećen neprekidnoj molitvi. Samo jednog dana u godini, na Vasiljevdan, svečevo tijelo je sasvim otkriveno i može se vidjeti. Toga dana manastiru se prilazi satima...

Duga istorija manastira Ostrog puna je posvedočenih priča o čudesnim iscjeljenjima. I danas poklonici dolaze da noć proborave u konacima, i da u tišini, kroz molitvu, od Sv. Vasilija zatraže pomoć. Napisane su knjige o tome kako su slijepi ovdje progledali, gluvi počeli da čuju, nijemi progovorili, nepokretni prohodali, parovi bez djece dobili potomstvo... Valja dvaput kazati kako su o svemu ovome napisane knjige pune istinitih svjedočenja, i te se knjige nalaze u javnoj prodaji. Sv. Vasilije Čudotvorac, drugo je ime za istog sveca, za istog onog monaha Stojana Jovanovića koji se ovdje upokojio 1671, i čije su tijelo docniji monasi pronašli sasvim očuvanim. Da je sve tako, zaista može i da se vidi. Ne uvijek, ne bez izvijesnih preduslova, važno je naglasiti, ne bez posta, ako neko manastiru Ostrog dolazi u pohode na način na koji bi i drugoj kakvoj turističkoj atrakciji.

Pećinske ckrve oslikane su freskama. Ovdje su se do kraja Drugog svjetskog rata čuvale tri najveće svetinje hrišćanstva: Čudotvorna ikona Bogorodice Filermske (v. Cetinje), nekadašnje zaštitnica Reda Malteških vitezova, ruka Sv. Jovana Krstitelja (v. Cetinje) i čestica Časnog krsta (v. Cetinje), djelić krsta na kome je razapet bio Isus Hristos. Crkva Sv. Trojice, poznatija kao Donji manastir, sagrađena je pod Ostrogom 1824. Pa, iako se od nje do Gornjeg manastira danas stiže lako, asfaltiranim premda izuzetno vijugavim putem, mnogi iz poštovanja parkiraju kola tu, i pješice hodočaste (20-ak minuta) uzbrdo do manastirske Svetinje. Tokom tog kratkog pješačenja hodočasnik i turist upozna mnoge ljude, popriča s njima, čuje nevjerovatne ljudske storije. Do manastira Ostrog, onog Gornjeg, koji se usiječen u planini kao čudo vidi izdaleka, valja pješke. Uvijek se isplati.