Pogledajte 6 unikatnih doživljaja u Crnoj Gori:

Posmatrajte Životinjski Svijet na Tari Da li ima veće radosti nego kada se ušuškate u nekoj preslatkoj kolibici u sred netaknute prirode? Rezervat basena rijeke Tare predstavlja jedno od takvih mjesta za uživanje. Rezervat biosfere basena rijeke Tare obuhvata površinu od 1820 km2 i jedno je od omiljenih mjesta koje gosti posjećuju dok su u Crnoj Gori. Basen rijeke Tare se nalazi u UNESCO programu "čovjek i biosfera" od 1977. godine, što je dodatni razlog da posjetite ovo nevjerovatno mjesto. Eko kamp Kljajevića Luka je jedno od onih ušuškanih mjesta koje izgleda kao da je preslikano sa razglednice na najljepšem ikonskom dijelu Đurđevića na Tari. Ovo mjesto, sa divnim pogledom na most Đurđevića preko Tare, je savršeno za odmor i relaksaciju. Obuzima predivnu zelenu površinu od 5 hektara sportskih terena, drvenih koliba, nekoliko ljetnjikovaca, i više prostora za kampovanje i auto-kamp. Pored uživanja u zvucima prirode i relaksirajućeg odmora u prirodi, ovaj kamp ima odličnu lokaciju za planinare i izviđače.

Posjetiocima su na raspolaganju sve blagodeti Žabljaka, Durmitora i rijeke Tare, od aktivnog odmora do domaćih specijaliteta. Fantastični pejzaži, pitome doline i divlje šume, brzaci nad kojima se nadvijaju crni borovi i divna plava boja vode, oduzimaju dah i najprobirljivijim svjetskim putnicima. Rijeka Tara je također odlično mjesto sa kojeg se može posmatrati životinjski svijet. Basen Tare je idealan za život divokoza, jer im pruža mogućnost sezonskog kretanja (zimi po vrhovima Durmitora, a ljeti po kanjonskim župama). Sem njih, stanovnici tarskih šuma i proplanaka su srne i divlje svinje. U riječnom slivu može se naći pastrmka potočara, riba koja živi samo u izuzetno čistoj vodi, zatim lipljen, klijen, škobalj i brojne druge vrste. Vidre se također mogu vidjeti na rijeci Tari, i veoma su interesantne za posmatranje jer uzivaju u igri. Zabilježena vrsta vidre na Tari ima gipko i vrlo pokretno tijelo. Izuzetno je osposobljena za ronjenje i u vodi može izdržati dugo, a njeni oštri i snažni zubi joj služe za hvatanje plijena. Ova vrsta obično poraste između 57 i 95 cm, ne računajući rep koji je dužine oko 35 do 45 cm. Zimi se često valjaju po snijegu i spuštaju niz zaleđene padine. Smatra se da se krik vidre može čuti na udaljenosti do 2km. Ova vrsta je rasprostranjena po čitavoj Evropi, Sjevernoj Africi i većini Azije.

  Ulcinjska Solana i Flamingosi Ulcinjska Solana je jedna od najvećih solana na Mediteranu i jedno od rijetkih mjesta u Evropi gdje žive divlji flamingosi. Proglašena je močvarom od međunarodnog značaja 2019. i uvrštena na Ramsar svjetsku listu močvarnih područja. Smatra se najznačajnijim staništem za ptice na istočnoj obali Jadrana, pogodno za gnježđenje i zimovanje, ali i kao odmorište tokom njihove seobe prema Africi i obratno. Neobičan spoj industriske zone i jedinstvenog rezervata za ptice čine ovo iskustvo posebnim. Ulcinjska Solana je duga 15 km2 i ulaz je besplatan, a uz to dobijete i biciklo kako biste mogli na jednostavniji način obići mjesto, dok pješačenjem treba 3-4 sata laganim tempom. Solana je stanište za preko 250 različitih ptičijih vrsta, a nalazi se na mjestu prirodne lagune u delti Ade Bojane.

Više od 80 godina, ovdje se proizvodila so iz morske vode ispumpavana iz Jadranskog mora. Od 1935. do 2013. na ovom mjestu se sakupljala so, ali je proizvodnja stala zbog bankrota. Da biste vidjeli fantastične primjerke flamingosa, mora se ići do samog kraja solane. Na oko 5 km vožnje biciklom, naići ćete na osmatračnicu za ptice gdje su flamingosi uglavnom stacionirani. Pogled na ove lijepe i rijetke ptice je zaista fascinantan i mnogo bolji nego na fotografijama. Svakako ćete na kraju biti iznenzađeni zaštićenom prirodom i ptičijim svijetom ovog predivnog mjesta. Flamingosi su jedinstvene ptice koje se prepoznaju po bijeloj boji sa nijansama roze i crvene, i crnim ljetnjim perima, dok im je kljun, osim vrha, crn. Mladi su sivosmeđe boje, a rozu boju dobijaju tek nakon druge godine zivota. Prepoznatljivi su i po njihovim rozim nogama koje im nisu pokrivene perjem, kao i po stajanju na jednoj nozi. Na taj način kontrolisu kontakt sa vodom i sprečavaju gubitak tjelesne temperature. Dužina flamingosa se kreće od 160-180 cm dok imaju raspon krila 270-320 cm. Obično se kreću i hrane u velikim jatima zbog zaštite od predatora. Hrane se malim organizmima, planktonima sa dna, a omiljena hrana su im račići, zahvaljujući kojima dobijaju čuveni rozi pigment. Proces prehrane flamingosa naziva se filtriranje. Oni kljunom zahvataju vodu i ispuštajući je zadržavaju hranu. U Crnpj Gori flamingosi se mogu najčešće vidjeti u Ulcinjskoj solani, zato nemojte propustiti ovaj izuzetan doživljaj.

  Ledena Pećina Durmitor Da li ste znali da u Crnoj Gori postoji mjesto gdje zima vječno traje i gdje ledeni stalaktiti i stalagmiti tokom čitave godine plijene pažnju odvažnih posjetilaca? Upravo, na visini od 2156 m, na jednom od mnogih vrhova Durmitora, Obloj Glavi, nalazi se čudo prirode - Ledena pećina. Pećina je pokrivena vječitim snijegom od samog ulaza dužine 40m i dopire sve do ledom okovanog pećinskog dna. U ovaj prirodni fenomen može da se pristupi jedino ukopavanjem stopala ili uz pomoć uzeta.

Brojni ledeni stubovi različitih dimenzija i oblika krase dno pećine, što predstavlja nevjerovatnu igru prirode, od manjih dimenzija do nekoliko metara visokih. Tokom ljetnjih mjeseci, ova pećina je često mjesto za rashladjivanje planinara. U dvorani dužine 40 m i širine 20 m, čista ledena voda koja kaplje sa svodova formira magične ledene figure visine čovjeka. Ledena pećina je stanište posjetiocima gdje mogu dopuniti zalihe vode dok istražuju skrivene ljepote jedne od najfascinantnijih planina Crne Gore. 

  Meandri Ćehotine Pljevlja Na 20 km od Pljevalja, na putnom pravcu Pljevlja-Vrulja u selu Mataruge, postoji mjesto sa kojeg se ogleda svo božanstvo prirode, a to su meandri Ćehotine. Rijeka Ćehotina je planinska rijeka koja izvire kod mjesta Donji Kolašin, u blizini granice Srbije i Crne Gore. Duga je 125 kilometara i protiče kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, gdje se uliva u Drinu. Zbog kanjonskog predjela, Otilovičko jezero nije dostupno posjetiocima čitavom svojom dužinom. Međutim, postoji nekoliko tačaka na jezeru sa kojih čamci, kajaci i turistički brodici mogu da prođu.

Od kada je vidikovac Meandri Ćehotine valorizovan sve veci broj turista posjećuje ovaj kraj. Ljepota ovog predjela zaista oduzima dah. Prizor panorame ispresjecane tokom rijeke Ćehotine, dostupan je za uživaje sa vidikovca koji se nalazi na 20km od grada, na putnom pravcu Pljevlja-Vrulja, u selu Mataruge. Sa vidikovca Meandri Ćehotine pogled se pruža vijudavim zavojima rijeka koja svojim tokom pravi među brdašcima. Pogled kao naslikan upotpunjuje stoljetni bor koji prkosi vremenu. 

  Probudite Djetinjaste Želje u vama i Prenoćite u Dvorcu  Ako ste odlučili da odsjednete na nekom nezaboravnom mjestu kao iz bajke, provjerite Iberostar hotel, najveću palatu iz XVIII vijeka u Perastu. Nekada palata Smekja, danas je kompletno renovirana i nudi potpuno unikatan doživljaj. Smještena je na samoj obali mora i šetalista u Perastu, sa spektakularnim paralelnim pogledom na otoka i okolna brda. Ova monumentalna građevina je udaljena na dva minuta hoda od muzeja. Perast je od XV do XVIII vijeka bio dio Mletačke republike.

Ovdje ćete otkriti svo veličanstvo utjecaja Mletačke kulture i povijesti na arhitekturu Perasta i okolnih mjesta, što je doprinijelo da grad danas  bude zaštićen pod UNESCOM. U hotelu vrijedi ostati pa i samo jednu noć. Za potpun doživljaj ovog fascinantnog mjesta možete ustati rano ujutro da bi imali palatu samo za sebe, uživati na velikoj terasi ili veličanstvenom unutrašnjem bazenu bez mnogo ljudi u okruženju. Provedite Vrijeme među Istraživačima Slijepih Miševa Ako ste zainteresovani ili bar djelimično znatiželjni da vidite slepe miševe, tokom vaše posjete Crnoj Gori je prilika! U Crnoj Gori ima preko 29 vrsta ili četiri familije slepih miševa. Prema izjavama stručnjaka, postoji mogućnost pronalaska još najmanje četiri do pet vrsta.  Da li ste znali da kao najvredniji regulator brojnosti insekata na zemlji šišmiši postoje više od 50 miliona godina, i to u skoro nepromijenjenom letećem obliku? Nevjerovatno, zar ne? Ne samo u Cronj Gori, već i na Balkanu,  do danas su registrovani na oko 200 lokacija. Istraživanja su uglavnom sprovedena na obalnom području i Skadarskom jezeru, jer su te lokacije najpristupačnije za istraživanje. Skadarsko jezero je najznačajnije staniste u Crnoj Gori za slijepe miševe. Tokom zimskog pregleda skloništa, 2015. godine je pronađena najveća poznata zimska kolonija slijepih miševa jugozapadnog Balkana. Kao jedan od najboljih prirodnih indikatora zdravlja životne sredine, u ovom području se mogu naći na svim nadmorskim visinama, od nula do 1900m.