Gledan iz ptičje perspektive onih paraglajdera koji za mirna vremena, otisnuti s okolnih planina, nadleću Budvu cijele godine – ili s razglednica – Stari grad liči na skladno uramljenu srednjovjekovnu urbanu cjelinu. To Budva uistinu i jeste. Najstariji je grad na obalama Jadrana.

Ispričana otpočetka, priča zvuči ovako: Budva (Crna Gora) poznata je od 4. v. pr. n. e. kao grčka kolonija Butua (Budoe). U nastavku postaje dijelom Dioklecijanove provincije Prevalitanije. Kao granični grad između Istočnog i Zapadnog Rimskog carstva, Budva je 841. i 865. postala plijen Saracena, koji su je opljačkali i srušili. Obnovljena iza saracenskog pustošenja, 886. godine postaje sjedište dukljanskih biskupa. Budvanski su biskupi od 1089. potčinjeni barskom nadbiskupu.

Krajem 12. v. Budva postaje posjed srpskih vladara iz porodice Nemanjić, koji joj daju status slobodnog grada (1346-1372). Iza 1360. Budva postaje ratna luka kneževine Zete, a zatim posjed bosanskog vojvode Sandalja Hranića (1396-1398). Pod vlast Mletačke republike Budva potpada kasnije, sa statusom slobodnog grada, 1455. Godine 1569. Budvu zauzimaju Turci, a 1571. pljačka je ulcinjski gusar Uludž Ali.

Tvrđava je ostala u rukama Mlečana, te su oni, 1639. podigli nova gradska utvrđenja. Mlečanin Kornaro do te je mjere utvrdio grad da ga je skadarski paša Soliman nekoliko puta uzalud napadao. Godine 1667, one iste u kojoj katastrofalno stradavaju Dubrovnik, Kotor, Perast u Velikom zemljotresu, stradava i Budva.

U rukama Venecije, Budva je ostala do propasti Mletačke republike, 1797. Od 1815. do 1918. Budva je pod autrijskom vlašću. Austrijanci obnavljaju 1839. sva utvrđenja. Tokom 20. vijeka Budva će dati jedno veliko ime: Stefana Mitrova Ljubišu. Bio je to pisac i u narodu omiljeni političar, zastupnik Bokelja pred Dalmatinskim saborom, u okviru Austrije.

S dvije strane, gradske bedeme doslovno zapljuskuje more. Pogled iz vazduha otkriva skladan splet uskih ulica, mnoge slijepe, te majušne trgove, komplekse crkava, bašte, i uvijek prisutne ljude na ulicama. Budva je živ grad, bogate ponude, ali još bogatije istorije. U Stari grad kada se s uđe kroz nevelika vrata s kopnene strane, stupa se na glavnu ulicu. Ulazi se tada u prostor koji je cio kulturno istorijski spomenik!

Unutar zidina iz 15. v, sa nekolikim „morskim“ i „kopnenim“ vratima, nalaze se crkve Sv. Ivana (iz 8. vijeka, obnovljenu u 17. v, sa slikama venecijanskih majstora), Sv. Save, Sv. Marije in Punta i Sv. Trojice. Pred samim Starim gradom nalaze se vidljivi arheološki ostaci, gdje su pronađeni mnogi predmeti iz doba Ilira, Grka i Rimljana.

Tvrđava Citadela sagrađena je polovinom IX vijeka i nalazi se u južnom dijelu Starog grada. Služila je za odbranu Budve sa mora. Unutar tvrđave smještena je crkva St. Maria de Castello, iz 12. ili 13. vijeka. Poslije katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru 1979. godine, u blizini tvđave otkriveni su ostaci ranohrišćanske bazilike s početka 6. vijeka.

Budvu odlikuju izuzetno lijepe plaže. Ispred gradskih zidina smještena je ekskluzivna plaža Ričardova glava. Oko 200 metara zapadno od Starog grada prostire se pjeskovita plaže Mogren, koja spada među najljepše u Crnoj Gori. Duga je oko 800 metara, i podijeljena na dvije idilične zasebne plaže, omeđene strmom hridinom kroz koju je usječen puteljak.

Istočno od Grada, proteže se najduža i najpoznatija – Slovenska plaža, dugačka 1600 metara. Hvale je vrijedne i duga plaža od Bečića do Rafailovića, plaža Pržno, svetostefanske plaže i mnoge druge, uključujući dugačku plažu Jaz.

Iz Budve se danas može na sve strane, kopnom i morem. Morem – do unutrašnjeg dijela zaliva Boke Kotorske (do Herceg Novog, Perasta i Kotora), a kopnom do obližnjih manastira: Podlastva iz 1350. g; Podostrog-Podmaine (ljetnja rezidencija crnogorskih vladnika, obnovljen 1630, opasana zidovima i puškarnicama, s dvije crkve, i sa freskama iz 17. v), manastira Duljevo kojega je u 14. vijeku podigao srpski car Dušan; manastira Praskvica s freskama iz 17. v, osnovanog 1050. g; manastira Reževići, kojega je podigao Stefan Prvovjenčani 1226. g; Gradišta iz 1116. g; Stanjevića iz 1736. g. u kojemu je boravio čuveni srpski pisac, prosvjetitelj, onaj koji je na naše prostore donio krompir – Dositej Obradović (1739-1811), i do mnogih drugih se sakralnih mjesta iz Budve može lako i brzo stići.

Na sreću svakog budvanskog posjetitelja, svi se ovi pravoslavni manastiri nalaze uza sami magistralni put – od obližnje Lastve Grbaljske do nedalekih Buljarica. Do njih se lako i brzo stiže.

Budva je moderan grad s nekoliko cijenjenih likovnih galerija, lokalnom TV i radio stanicom, muzejima, zanatskim radnjama i onima s globalnim trade markom. Budva je glavni grad crnogorskog turizma.