U specijalnom ornitološkom rezervatu tivatskih Solila otvorena je ornitološka staza sa dva skrovišta za posmatranje ptica. Blizina mora i dobro očuvane geološke karakteristike ove lagune čine je posebno privlačnom za ptice. Plitka slana voda, bogata morskim životom, i njeno muljevito dno bogato bentosom, privlače vodene ptice da se hrane, prezime i zaustave tokom jesenjih i proljetnih migracija. Na Solilima je zabilježeno 47 vrsta vodenih ptica, od kojih su 4 vrste stalni stanovnici, oko 35 ih prezimljuje, a 6 se vjerovatno gnijezdi. Uključujući ostale grupe ptica – pjevačice, grabljivice i druge – na Solilima je do danas zabilježeno 111 vrsta. Međutim, ovaj spisak nikako nije potpun, jer se svake godine registruje nekoliko vrsta novih za to stanište. Do danas je u Evropi zabilježeno 526 vrsta ptica, što znači da broj vrsta ptica prisutnih u ovoj laguni čini više od 20% evropskog ukupnog broja, što nije mala količina. Od posebnog značaja je najmanje 11 vrsta iz Aneksa I Direktive EU o pticama, kao i brojne međunarodno ugrožene vrste ptica, poput na primjer malog kormorana (Phalacrocorax pygmeus). Specijalni rezervat biljnog i životinjskog svijeta Zbog svog značaja za opstanak biljnog života koji se inače rijetko sreće duž 800 km istočnojadranske obale, te kao stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmizavaca i ptica, Solila su 2007. godine stavljena pod zaštitu kao specijalni rezervat biljnog i životinjskog svijeta, prvi te vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje bilo koje vrste na primorju od 1968. godine, kada je veliki broj plaža stavljen na listu. Solila su Emerald lokacija prema Bernskoj konvenciji i IBA (Važno područje za ptice) u Crnoj Gori. Pomozite pticama Vještačka gnijezda (kućice za ptice) prvenstveno zauzimaju ptice koje se gnijezde u šupljinama, u drveću ili pukotinama stijena. Najbolji način da se zaštite ove ptice je očuvanje što većeg broja prirodnih šupljina – a ako ne možemo, možemo obezbijediti vještačke. Ovo je dobar način da privučemo veliki broj ptica u naše voćnjake i bašte gdje lako možemo posmatrati njihove svakodnevne aktivnosti. Zima je vrijeme selekcije, kada preživljavaju samo najotporniji. Sve ptice koje prezimljuju u našem regionu prilagođene su mrazu i hladnoći. Mišljenja su podijeljena o tome da li ptice treba hraniti zimi ili ne. U očuvanom, prirodnom okruženju, u kojem ptice mogu lako pronaći hranu za sebe, dopunska ishrana nije potrebna u biološkom i konzervatorskom smislu. U okruženjima u kojima nedostaju prirodni izvori hrane (na primjer u vještačkim okruženjima, naseljenim područjima itd.), dopunska ishrana ptica je vrijedna razmatranja. Hranilice treba koristiti samo dok snijeg pokriva tlo. Sjemenke treba držati suve, a posude za zrno čiste. Vodu, hljeb i slanu hranu ne treba davati. Najpogodnija hrana su sjemenke suncokreta, ovas, kukuruz i druge žitarice. Tokom sušnih perioda godine, važnije je obezbijediti pticama pojilice nego hranu. Voda se može obezbijediti u posudama napravljenim za tu svrhu ili bilo kojoj drugoj vrsti plitke posude. Treba paziti da posude za vodu ne budu preduboke.