Perast, Crna Gora Perast je čudesni mali zalivski grad s bogatom pomorskom prošlošću, nizovima baroknih palata, i sa čak dva ostrva ispred – od kojih je svako priča za sebe. Kadrovi ili fotografije iz Perasta nalaze se na svakom promotivnom filmu ili prospektu Crnogorskog primorja. Ne bez razloga...

Perast je različit od svega što turističko oko može da vidi (i usnimi!) duž Crnogorskog primorja. To je barokni grad-muzej. Smješten je u podnožju Kasona (873 m), jedne od brojnih visokih planina unutar fjorda Boka Kotorska. Grad podsjeća na mozaik, sastavljen od desetina skladno uklopljenih baroknih palata izuzetne ljepote, crkava i kamenih kuća, s tvrđavom u zaleđu, i sa dva obližnja ostrva. I danas postoji običaj da žene iz Perasta peglanim bijelim čaršavima pozdravljaju s prozora svojih palata svaki brod koji uplovljava u Zaliv. Kada se na tim brodovima nađe neki Primorac, obično zaplače – jer se sjeti stihova stare pjesme: „Opet je preda mnom Boka / pod suncem avgusta sja / i u njoj kao dva oka / peraška otoka dva!“ S kamenom svuda iza svojih leđa, Perast je sve svoje sinove rano uputio na more, da budu mornari, oficiri i kapetani, brodovlasnici, potom i mecene, ali i ratnici tokom istorije. Šetajući rivom, i dok obilazimo palate i muzeje, mi smo svjesni pomorskog prezimena grada Perasta. Školjke pronađene u obližnjoj pećini Spila, svjedoče da je ovdje čovjek živio od pamtivijeka. Ime potiče od Pirusta, pripadnika ilirskog plemena. Perast je dugo bio u sjeni susjednog Kotora, sve do 1580, kada zbog svojih trgovačkih i ratnih zasluga Mletačkoj republici stiče samostalni status. Nautički pedagog Marko Martinović, u svojoj Pomorskoj školi obučavao je 1698. g. 17 pitomaca ruskog cara Petra Velikog. U skoro isto vrijeme žive Matija Zmajević (admiral ruske flote, pod čijim je zapovjedništvom izvojevana pobjeda nad Šveđanima, 1721), biskup Andrija Zmajević i najčuveniji barokni slikar s ovih prostora – Tripo Kokolja.

Grad je imao vlastito brodogradilište već 1336. Pred kraj 18. v, zlatnog vijeka zalivskog pomorstva, imao je čak 80-ak brodova. Tokom sve istorije, više od 100 brodova (!) nosilo je ime Gospa od Škrpjela, u čast zaštitnice ovdašnjih pomoraca. Ostrvo Gospa od Škrpjela nalazi se nedaleko od Perasta i poznato je katolično svetilište. Podignuto je na nevelikoj hridi do koje je, po predanju, 22. jula 1452. g. čudom doplovila ikona Bogorodice sa Hristom. Od tog dana, sve do danas, traje čuvena peraška „fašinada“, tj. običaj da se iz barki napunjenih kamenjem, oko nekadašnje malene hridine a danas već ostrva (preko 3.000 m2) nasipa i dalje kamen, te da se ostrvo i dalje širi (v. Gospa od Škrpjela, Perast, Crna Gora). Riječ je o jedinstvenom primjeru u svijetu! I o jedinstvenom Pomorskom muzeju u svijetu! Zidovi crkve ukrašeni su s 2.500 srebrnih zavjetnih pločica. Drugo ostrvo, ono ukrašeno čempresima, otok Sv. Đorđa, vjekovima je bilo sjedište kotorske biskupije. Odavno već, na njemu je crkva i groblje starih peraških porodica. Ujedno, to je mjesto na kome se okončava zaista nevjerovatna ljubavna priča. Tokom francuske okupacije grada (1813) jedan oficir otvorio je topovsku vatru s ostrva, i umjesto da pogodi perašku trvđavu Sv. Krsta ili Križa, pogodio je kuću svoje voljene. Po njenoj smrti vlastiti je život zavještao Bogu. Pokopan je na „ostrvu mrtvih“.

Peraške su ulice paralelne s linijom obale, i do gornjih etaža vode uska prastara stepeništa. Obalnim glavnim trgom dominira crkva Sv. Nikole (17. v) sa zvonikom visokim 55 metara (izgradnja koštala 50.000 dukata). Unaokolo su palate i mnoge crkve. U palati Bujović (1694) danas je gradski Muzej s bogatom postavkom koja svjedoči o sjaju baroka i veličini pomorskih podviga. Palata Zmajević, na samoj obali, jedna je od najvećih i najljepših. Ređaju se palate: Visković, Smekia (s porodičnom crkvom Sv. Marka) iz 16. v, potom, Mazarović, Balović, Bronza... Između palata, nalaze se crkve. Gradom dominira tzv. biskupija koju je A. Zmajević podigao 1678. Pored nje je kapela Gospa od Rozarija (mauzolej biskupa Zmajevića), i osmougaoni zvonik – jedan od najljepših na jadranskoj obali. Crkva Sv. Ane nalazi se iznad grada. Pored katoličke crkve Sv. Antuna, postoji još i pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice (18. v). Kamenim Perastom vlada barok. Šta je barok – najbolje je slikovito prikazati na primjeru okruglog zvonika na ostrvu Gospe od Škrpjela. Naravno da je bilo lakše graditi zvonik s kvadratnom osnovom, ali gdje bi u tome bio ukras? Barok je dakle stil koji ukrašava. Po tome slijedi da je i svaka fotografija načinjena u Perastu – barokna, jer bilježi dio ugođaja ukrašenog nezaboravnim ljetom! Ko voli da pješači uz planinu, lako će iza posljednjih peraških kuća pronaći stari austrijski put i za 2 i po sata stići do oronule tvrđave (nekadašnje granice Austrije i Crne Gore). Takođe, valja pitati mještane kako naći put do pećine Spila. Do obližnjeg Kotora ili nešto udaljenijeg Herceg Novog, ili Budve, voze redovne lokalne saobraćajne linije. Do obližnjeg ostrva Gospa od Škrpjela, birajte barku na vesla. Biće jeftinije i romantičnije. Na glavnom trgu, svakog se ljeta održava Festival klapske pjesme. Vrijedi ga poslušati.