Montenegro.com intervju: Prof. Dr. Milan Vukčević, direktor Centra za iseljenike Crne Gore

Prof. Dr. Milan Vukčević (četvrti sa lijeva) sa članovima folklorne sekcije kluba "Morača" iz Kranja na Petovdanskom saboru u Rijeci 2004. godine POSTEPENO OSMIŠLJAVANJE I JAČANJE VEZA SA CRNOGORSKOM DIJASPOROM Montenegro.com: Postovani profesore Vukčević prije svega želim da izrazim veliko zadovoljstvo što imamo priliku da porazgovaramo. Ovaj intervju sa naše strane nikako ne shvatamo samo kao običan razgovor. Mi smatramo da on na naki način simbolizuje trenutak u kojem se svi skupa nalazimo kao i vrijeme koje je iza nas. Posebno kada uzmemo u obzir djelatnost vaše institucije i Montenegro.com-a koji od svog osnivanja daleke 1996 godine, od trenutka kada je svijetu otvorio vrata Crne Gore na globalnoj mreži posvjećuje veoma veliku pažnju našem iseljeništvu. Te godine kada je osnovan naš web site na žalost veoma mali broj ljudi u Crnoj Gori je uopće mogao da shvati značaj interneta i predstavljanja Crne Gore, njenih potencijala preko globalne mreže. No ipak svi mi imali smo sreću jer kao što se to uvek desi, slični ljudi sa sličnim ubjeđenjima se pronađu skoro uvjek gdje god da su, a tako je bilo i u ovom slučaju. Koliko ste upoznati sa radom montenegro.com-a tokom devedesetih godina? Prije svega tu mislimo na: naša učešća na kongresima diaspore, podršku prvim okupljanjima crnogorskih iseljenika u USA, kreiranju prvih web sajtova diaspore, podršku osnivanju organizacija širom svijeta, izdavačkom djelatnošću, procesu nacionalnog osvješćivanja, kao i mnogim drugim procesima kojima smo dali značajan doprinos? Dr. Milan Vukčević: Kao što je poznato, devedesetih godina prošlog vijeka, za razliku od drugih republika ex-jugoslavije, praktično je prestala sa radom Matica iseljenika Crne Gore koja je predstavjala organizovani način komunikacije sa crnogorskim iseljenicima na način primjeren vremenu njenog djelovanja. Nakon toga, punih dvanaest godina, zapostavljena je saradnja sa našim iseljenicima. Kontakti sa njima odvijali su se pretežno zahvaljujući entuzijazmu i upornošću pojedinaca. To znači da je i ovaj segment aktivnosti Crne Gore bio uredjen na dobro poznat način: izvanredni pojedinci, ali bez ustanovljenog sistema. Ovaj period ostaće upamćen i po pionirskim, za korak ispred svog vremena, aktivnostima grupe mladih ljudi okupljenih oko sajta Montenegro.com. Taj vizionarski napor ispoljen na beskompromisan način primjeren mladosti, stvorio je duboko pozitivnu energiju, koja je inicirala mnoge kasnije procese. Montenegro.com: Vi ste danas na čelu jedne veoma značajne institucije. Sa naše strane imate sve pohvale i svu podršku u radu. Priznajemo da je u početku kod nas postojala doza skepticizma iako u to vrijeme nažalost zbog poznatih događaja nismo bili aktivni. Za kratko vrijeme ste uspjeli da institucionalizujete i kanališete mnoge procese koji su se usljed dugogodišnjeg nepostojanja adakvatne podrške od strane države mogli veoma lako da zauvjek iščeznu. To je nešto što smo mi sami jako dobro osjetili na svojoj koži. Recite nam kako ste zadovoljni postignutim rezultatima, odnosom iseljenika prema vašim naporima i svakako same države prema onome što ste ostvarili do sada? Dr. Milan Vukčević: Poslije nekoliko neuspjelih pokušaja da se institucionalizuje veza sa iseljenicima, tek je sredinom 2002. godine osnovan Centar za iseljenike Crne Gore. Od samog početka mi smo preduzeli mjere da obnovimo pokidane veze sa našim iseljenicima i osmislimo saradnju sa njima. U tom cilju postavili smo principe da udjemo u projekte koje objektivno možemo završiti bez megalomanskih ideja koje se u ovom vremenu ne mogu realizovati. Pri tome smo koristili pozitivna iskustava drugih, kao što su slične organizacije u Hrvatskoj i Sloveniji čije su aktivnosti izdržale probu vremena. Sve naše aktivnosti dokumentujemo na moderan način i tako obezbjedjujemo postojanost i temeljitost poslova i za ljude koji će kasnije raditi u Centru. Na istovjetan način smo uvažili i poštujemo pozitivne rezultate naših prethodnika iz Matice iseljenika Crne Gore. To obezbjedjuje dubinu i kontinuitet u procesu od suštinskog značaja za državnost Crne Gore u procesu organizovanja njene dijaspore. Na ovim temeljima mi postojimo i polako jačamo. Već smo ostvarili zapaženu i obostrano korisnu saradnju sa skoro svim klubovima i asocijacijama crnogorskih iseljenika i gradjana koji po raznim osnovama borave u inostranstvu, kako u domenu ostvarivanja njihovih prava tako i poslovnih veza sa subjektima u Crnoj Gori. Naše akcije i projekti za jačanje saradnje sa crnogorskim iseljenicima imaju relativno dobru podršku države Crne Gore, iako su finansijska sredstva nedovoljna, što predstavlja limitirajući faktor za veći zamah. Montenegro.com: Recite nam nešto više o prioritetima Centra za iseljenike u narednoj godini, aktivnostima, planiranim projektima? Dr. Milan Vukčević: Prema Ustavnoj povelji SCG, dijaspora je i formalno u nadležnosti članica zajednice. Srbija ima svoje Ministarstvo za dijasporu, a CG Centar za dijasporu. Dakle ovo je jedan od segmenata gdje je i formalno postignuta puna nezavisnost. U skladu sa programskim opredjeljenjima i objektivnom situacijom u Centru je preduzeto više aktivnosti koje su rezultirale ostvarenim projektima, a jedan broj je u fazi realizacije. Za ovu priliku izdvojiću samo dvije koje su neposredno pred nama: a) U skladu sa zahtjevom većeg broja asocijacija naše dijaspore, povećanim interesovanjem stranih diplomatsko konzularnih predstavništava i stvarnim potrebama da se na objektivan, savremen i pristupačan način svjetska javnost upozna sa Crnom Gorom i njenom prošlošću Centar je pristupio realizaciji projekta za izradu knjige "Istorija Crne Gore od najstarijih vremena do 2003". Ova knjiga ima posebnu važnost i značaj sada kada se aktivira domaća i svjetska javnost za priznanje Crne Gore kao suverene i nezavisne države. Knjiga će se štampati na našem i engleskom jeziku i biće distribuirana pojedincima i bibliotekama po svijetu. Autori su već afirmisani istoričari dr Živko Andrijašević i dr Šerbo Rastoder. b) U maju mjesecu u Baru će se održati izborna skupština Saveza Crnogorskih Asocijacija Evrope (SCAE) koja okuplja preko 10 udruženja i asocijacija crnogorskih iseljenika iz evropskih zemalja. Već su počele pripreme za održavanje ove skupštine. Organizator i koordinator svih aktivnosti je Centar za iseljenike Crne Gore. Montenegro.com: Po Vašem mišljenju gdje se nalazi naša dijaspora danas? Koliko kvalitetno je ona organizovana? Što je to što je najneophodnije da uradimo svi skupa (i sa jedne i sa druge strane) kako bi se odnosi Crne Gore i našeg iseljeništva, gdje god ono bilo, podigli na još veći nivo? Dr. Milan Vukčević: Često kažemo da je još jedna Crna Gora van Crne Gore. Ja bih rekao elitna Crna Gora. Naši iseljenici žive i rade po pravilima razvijenih zemalja svijeta te niko ne može da sumnja u njihova znanja i iskustva. Zato Crna Gora računa na svoju dijasporu: samo zajedničkim snagama sa iseljenicima može da ostvari napredak. Imajući u vidu da je Crna Gora relativno mala država, sa nevelikim brojem stanovnika, srazmjerno tome ona nema veliki broj svojih iseljenika što nesumljivo otežava njihovo organizovanje. Zanimljivo je ipak da su crnogorski iseljenici i u periodu postojanja zajedničke države SFRJ (kada su postojali zajednički klubovi za sve iseljenike bivše SFRJ) ipak imali svoje nacionalne punktove okupljanja i druženja u kojima su zadovoljavali svoje nacionalne i kulturne potrebe kao i komunikaciju sa zavičajem. Zato je svaka republika bivše SFRJ imala svoje posebne matice iseljenika. O tome je opširnije pisano u feljtonu našeg časopisa «Dijaspora Crne Gore» sredinom prošle godine. To znači da okupljanja crnogorskih iseljenika u nacionalne asocijacije nisu novijeg datuma. Ipak, naše vrijeme karakteriše rastući trend globalizacije zasnovan na tehnološkim promjenama koje stvaraju povoljne uslove da se ostvari puno jedinstvo sa dijasporom. Budućnost saradnje sa dijasporom vidim, primjereno vremenu, u interesnim odnosima, emocijama samo protkanim a na racionalan način utemeljenim. Crnogorska dijaspora mora postati važan faktor saradnje izmedju stare i nove domovine. Naši iseljenici u ovom vremenu mogu pomoći svoju maticu ne samo svojim materijanim ulaganjima i ugledom u sredinama u kojima djeluju, već i intelektualnim kapitalom, posebno mladje generacije iseljenika. Ta, na svjetskoj areni stečena znanja, sa intelektualnim kapitalom u Crnoj Gori koji najvećim dijelom stanuje pod krovovima univerzitetskih institucija, predstavljaju temelj svake - posebno male države. Na matici je da nadje forme organizacije, koristeći racionalno postavljenu diplomatsku mrežu i utemeljivši svoju privredu da bude zahtjevan korisnik novih znanja. Prisjetimo se samo koliko je mladih stručnjaka napustilo Crnu Goru poslednjih petnaestak godina izgradivši uspješne karijere u razvijenim sredinama, a da domovina još nije našla mehanizme da ih uključi u svoje razvojne planove. Ipak, ima pozitivnih pomaka u poslednje vrijeme koji su uslovljeni privatizacijom, tržištem i neophodnošću prihvatanja svjetskih standarda. Montenegro.com: Recite nam nešto više o strukturi Centra, načinu rada, o vašem časopisu, web sajtu. Zamolio bih Vas i da pojasnite našim posjetiocima u kojim stvarima Centar sve može pružiti pomoć, podršku našim ljudima koji žive u drugim zemljama? Dr. Milan Vukčević: Centar za iseljenike djeluje u okviru MIP-a Crne Gore. Na sastancima Upravnog odbora Centra opredjeljuju se strateški pravci aktivnosti koje izvršni organi sprovode. Kratko ćemo navesti samo jedan broj tih aktivnosti: - Postavljen je web sajt centra koji se redovno ažurira i dogradjuje u skladu sa sugestijama iseljenika. - U stalnoj smo komunikaciji sa većim brojem naših klubova iseljenika kao i pojedincima. Trudimo se da od mjerodavnih organa i pojedinaca dobijemo odgovore na sva pitanja koja postavljaju iseljenici, koja su obično od šireg značaja i koja redovno objavljujemo u posebnoj rubrici na našem sajtu. - Kroz ankete i stalnu komunikaciju ažuriramo bazu podataka i time stiječemo informaciju u broj i interesovanja naših iseljenika što je neophodno za strateške i promišljene aktivnosti. - Pokrenut je i časopis Dijaspora CG koji izlazi na našem i engleskom jeziku. Časopis obradjuju pitanja od suštinskog značaja za dijasporu i svoj sadržaj prilagodjava željama čitalaca. - Pokrenuli smo i biblioteku Dijaspora Crne Gore u kojoj će značajna djela iz ove problematike biti sačuvana od zaborava. - Posjetili smo mnoge iseljeničke sredine pri čemu nastojimo da postignuto zajedništvo kulturnih, nacionalnih i konfesionalnih različitosti Crne Gore, koje kao naše veliko civilizacijsko dostignuće ima svoj izraz i u dijaspori. Time se stvara i jača crnogorska dijaspora kao snažna potpora Crnoj Gori i njenoj državnosti. - Posredstvom naših iseljenika iz raznih krajeva svijeta, dovodimo veoma kompetentne delegacije iz inostranstva i to privredne, univerzitetske i druge čime naši ljudi, na jedan posredan način, pomažu svojoj domovini u povezivanju obrazovanih i poslovnih ljudi iz inostranstva sa Crnom Gorom. - Radimo na projektu ulaganja dijaspore u privredu Crne Gore na principima obostranog interesa kroz saradnju sa organima Vlade. Montenegro.com: Danas mnoge države ulažu velika sredstva u razvoj i njegovanje odnosa sa diasporom. Postoje mnogi primjeri izuzetno velikog značaja i uloge Diaspore u dešavanjima i procesima u zemljama porijekla. Svakako Izrael i Jermenija predstavljaju najbolje uzore za sve. I u našem okruženju ima mnogo pozitivnih prijmera (Slovenija, Hrvatska itd. ) gdje je potencijal koji nudi diaspora iskorišten na pravi način. Kakva je saradnja Centra sa sličnim institucijama u okruženju i svijetu? Dr. Milan Vukčević: Puno je pozitivnih primjera saradnje naših iseljenika sa domovinom u evropskim i vanevropskim zemljama. Za naše aktivnosti, kao što sam već istakao, su bila dragocjena iskustva zemalja u okruženju, posebno novih država nastalih od bivše Jugoslavije. Ove institucije koje se bave problemom iseljeništva posjetili smo i nastojimo da primijenimo njihova iskustva, što je s obzirom na njihovo dugo trajanje, veoma značajno. Montenegro.com: Tragom nekih naših procjena kao i naših saradnika pokušavamo da dođemo do što preciznijeg broja naših iseljenika svih generacija u svijetu. U Latinskoj Americi mislim da imamo poprilično tačne podatke oko 20 000 do 22 0000 sve skupa od čega 70% do 75% otpada na Argentinu. U Sjevernoj Americi neke procjene govore da ima oko 50 000 starog iseljeništva bez procjene o prilivu u posljednjih 30 godina. U ex jugoslovenskim republikama postoje precizni popisi itd. Sa kojim podacima raspolaže Crna Gora kada je riječ i broju naših iseljenika svih generacija u svijetu? Dr. Milan Vukčević: Kada se govori o pitanju iseljeništva treba imati u vidu da je duga istorija crnogorskih iseljavanja. Prvi pisani tragovi datiraju od kraja XV vijeka. Stanje u crnogorskoj dijaspori je u tijesnoj vezi sa stanjem u matici. Kada je izgubljena državnost Crne Gore, njeni iseljenici su se utopili u jugoslovensku a kasnije srpsku dijasporu. Tek u poslednje vrijeme, sa jačanjem državotvorne ideje, javlja se organizovana crnogorska dijaspora, sa crnogorskim klubovima i asocijacijama. U Centru je formirana baza podataka koja se stalno ažurira, ali zbog naslijedjenog nepovjerenja, ipak je teško sačiniti preciznu informacija o broju naših iseljenika. Takodje limitirajući su i nejednaki nacionalni osjećaji na dugoj vertikali našeg trajanja. Jedan broj naših iseljenika je kroz dugi period neodržavanja veza sa postojbinom izgubio osjećaj nacionalne pripadnosti. Prema rezultatima poslednjeg popisa najviše iseljenika je iz općina na sjeveru i jugu Crne Gore: Plav (57.4%); Rožaje (22.2%); Berane (16.9%); Ulcinj (30.5%); Bar(13.8). Čini se da je naša dijaspora, najbolje sačuvala svoj identitet i najbolje organizovana u zemljama zapadne Evrope i Sjeverne Amerike. Radi potpunijeg shvatanja pitanja crnogorskog iseljeništva i aktivnosti naših gradjana u inostranstvu treba imati u vidu činjenicu da je Crna Gora stara, ali i nevelika država čiji najveći potencijal su njeni genetski jaki ljudi, koji su navikli da se izbore i izrade pozicije i u najtežim uslovima. Zato je rad na objedinjavanju ljudskog potencijala Crne Gore od posebnog značaja i predstavlja jedan od prioriteta državne politike Crne Gore. U tom velikom poslu, imaćemo rezultate samo ako budemo radili na jedan način zajedno, tj. intenzivno saradjujući sa našim iseljenicima. Montenegro.com:Želimo Vam puno uspjeha u radu. Nadam se da ćemo u narednom periodu imati prilike da još intenzivnije sarađujemo. Kao što znate započeli smo sa nizom novih servisa na našem sajtu. Broj ljudi iz diaspore koji nam se obraćaju zbog mnogih stvari iz dana u dana je sve veći tako da istovremeno raste i potreba za pružanjem adekvatne pomoći i podrške. Hvala Vam na razgovoru. Gordan Stojović Montenegro.com