Preko 60% ukupnog kulturnog blaga Crne Gore nalazi se ovdje, u Boki Kotorskoj, na malom starogradskom prostoru, između okomite planine (Sv. Ivan / San Đovani) s bedemima visine do 20 metara (istok), mora (zapad), kratke rijeke Škurde (sjever) i podvodnog (!) slatkovodnog izvorišta Gurdić (jug).

Unutar generalno trouglastog Starog grada – ako se Kotor gleda s neke od visokih okolnih planina ili s razglednica, ili preko Google Eartha! – vidi se da ulice ne poštuju staro pravilo rimske arhitekture – po kome se ulice uvijek moraju da sijeku pod pravim uglom. U Kotoru naprosto nije tako. Ulice ovdje grade pravi lavirint!

Domaći su vremenom postali pravi znalci toga lavirinta, i dobri vodiči. Svi znaju da kažu, na mnogim jezicima (prednost engleskom i italijanskom, odnedavno i ruskom) kako se s glavnog Trga od oružja, recimo, može pronaći početak ulice što se pretvara u stepenište koje vodi do Vrha opasanog grada, do Tvrđave na 260 m nadmorske visine.

Turisti u grupi obično imaju jednog vodiča, skraćenu rutu, i malo vremena za razgledanje, a oni znatiželjni samci, ili parovi, imaju mape Starog grada. Mape se zaista mogu kupiti svuda. U brojnim suvenirnicama, i na samom ulazu u Stari grad.

Najkraće upoznavanje Kotora tiče se njegovih glavnih urbanih komponenti, trgova i ulica. I onoga što se, u kamenim baroknim palatama, u njima nalazi.

Kotor ima troja gradska vrata, Sjeverna, Južna i Zapadna. Zapadna su glavna. Zovu se i Vrata od mora, i za oko 1 m su danas niža u odnosu na vrijeme kada su podignuta (1555), usljed tektonskih poremećaja, što će reći katastrofalnih zemljotresa, prvo onog iz 1667, i onog koji se još pamti, iz 1979.

Kad se uđe kroz Vrata od mora, prvo što se vidi jeste kameni reljef Bogorodice/Madonne, zaštitnice pomoraca. Piramidalni Stub srama vidi se odmah, kad i Sat kula, sa satom (1602) koji i danas precizno mjeri vrijeme. Sa najvećeg gradskog, Trga od oružja, može se ući u lavirint na četiri načina. Preko Trga ako se krene krajnje lijevo – izlazi se na Citadelu, odakle se, po prohodnim bedemima može dospjeti do Južnih gradskih vrata (12. v), s pogledom i na Grad i na Rivu.

Trgom krene li se lijevo, do prve ulice (Ulica Istok – Zapad) koja vodi u tkivo Grada, dolazi se do pravoslavne crkve Sv. Nikole i do Trga Sv. Nikole (ili Luke), na kome se nalazi i pravoslavna crkva Sv. Luke iz 12. v. Nastavi li se pravo, dolazi se do crkve Blažene Ozane (Marije od Rijeke), iza koje je, kod najstarije Apoteke na Balkanu (iz 14. v), prolaz za Zidine.

Trgom skrene li se desno, pored baroknih palata Bizanti i Beskuća (17. v), prolazi se Trgom od brašna, pored palate Pima, sve do Trga od katedrale, sa dominantnom katedralom Sv. Tripuna iz 1166. Otud turisti obično ne ulaze dalje u lavirint, nego skrenu lijevo, ka zaista nužnom bogatstvu – ka baroknoj palati Grgurina, pretvorenoj u Pomorski muzej. Muzej valja obići. Kustosi su eksperti. Pun eksponata kao šipak, Pomorski muzej na geo-adresi 42?25`29.86``N, 18?46`18.16``E, možda je pomorsko srce grada Kotora.

Četvrti način ulaska u kotorski urbani lavirint uglavnom služi kao prečica Kotoranima, i vodi, na ovaj ili onaj način, opet do trgova Sv. Nikole, ili do Trga od katedrale. Turistima je mahom nevidljiv.

Obavezno vidjeti & posjetiti: Pomorski muzej, katedralu i riznicu Sv. Tripuna, crkvu i riznicu Sv. Nikole, crkvu Sv. Luke, gradske bedeme od Citadele do Južnih vrata, tvrđavu na vrhu brda Sv. Ivan/Jovan (San Đovani), crkvu Gospe od zdravlja, na pola planinskog puta...

Na gradskoj Pijaci svakog se dana, subotom posebno, nude kvalitetni sirevi, mesne prerađevine, domaće masline, maslinovo ulje, vino, rakija, kvalitetna riba, sezonsko voće i povrće. Riječ je o mediteranskom jestivom šarenilu koje se mora okusiti nepcima. Inače se nije jezikom i stomakom posjetio Kotor, valja imati na umu.

Predlažemo i da se zađe u djelove grada koje turistički vodiči ne pominju. Do Trga od Salate, ili do Trga od drva. Zašto? Zato što se na tim unutarnjim trgovima nalazi Kotor unutar Kotora. Neko iznad svog prozora suši veš. Evidentan je neprekinuti, svakodnevni život u nekim djelovima starog grada Kotora (Crna Gora).

Iza svakog gradskog ugla nalaze se kafeterije, barovi, restorani, pivnice... Noćni provod odigrava se svugdje unutar starogradskog urbanog lavirinta, posebno unutar tvrđave Citadele, gdje je uređena moderna diskoteka u prastarom ambijentu.

Po izlasku iz kluba, noću, na mostu kod Južnih gradskih vrata mogu se sresti ribari. I ulovljene jegulje. Duž Rive – ulovljeni cipoli. Ribama ne smeta što žive podno najskupocjenijih jahti, usidrenih u luci. Tokom ljeta brojni su brodići koji goste odvoze da vide obalna mjestašca i popularna kupališta.

Iz Kotora se može i uzbrdo, do Njeguša, planinskog sela gdje su rođeni crogorski vladike, i do Cetinja, kraljevske prijestonice. Sudeći po automobilskim registracijama, u Kotor se, mahom ljeti, slije cijeli Svijet.