Montenegro.com intervju: Dr. Nenadom Popovićem, jedan od osnivaca Predsjedništva Saveza crnogorskih asocijacija Evrope Dragi posjetioci, Montenegro.com nastavlja seriju intervjua sa ličnostima iz dijespore. Ujedno koristimo priliku da pozovemo sve one sa kojima nijesmo u kontaktu, a na bilo koji način imaju želju da šira javnost sazna o njihovom radu, namjerama i željama. Ove sedmice smo razgovarali sa dr.Nenadom Popovićem, jednim od utemeljitelja i članom Predsjedništva Saveza crnogorskih asocijacija Evrope (SCAE); jednim od ljudi kojima pripada najveća zasluga za konačno objedinjavanje i organizovanje našeg iseljeništva u zemljama Zapadne Evrope, na jedan moderan i efikasan način.

Sjednica SCAE Montenegro.com: Gospodine Popoviću, znam da već dugo godina pratite naš rad i da ste upoznati sa svakako jednom od temeljnih tačaka naše uređivačke politike. Dakle, praćenje, rad i razvoj odnosa sa našom dijasporom gdje god ona bila i kako god se ti ljudi osjećali. Tokom ranijih godina naš sajt je imao mnogo intenzivniju saradnju sa organizacijama i pojedincima sa drugih kontinenata (najviše Južna i Sjeverna Amerika). Nekako čini nam se da je dijaspora u Zapadnoj Evropi najkasnije krenula sa organizovanjem. Međutim, danas organizacije, koje su u sklopu SCAE , predstavljaju najorganizovaniji dio našeg iseljeništva uopše. Dr. Nenad Popović: U pravu ste kad kažete da je dijaspora u Zapadnoj Evropi najkasnije krenula sa organizovanjem. To je bilo uslovljeno strukturom ljudi iz Crne Gore koji duže vrijeme žive na ovim priostorima. Vi se intenzivno bavite proučavanjem dijaspore, pa znate da je i pored geografske blizine, ona relativno mlada i sve do 50-tih godina 20-tog vijeka vrlo nepostojana. Bolje rečeno, te zemlje su bile samo usputna stanica na putu za Sjevernu i Južnu Ameriku i Australiju. Pariz, Beč, Bolonja, Frankfurt, Leipzig i Amsterdam bili mjesta školovanja određenog broja Crnogoraca u 18. i 19. vijeku, ali nijesu i ostali mjesto njihovog prebivanja. Skoro da bi se simbolično moglo reći, da je naš prvi pravi iseljenik u Njemačkoj, postala princeza Ana, koja je udajom i ulaskom u značajnu srdenjonjemačku kneževsku kuću von Battenberg, došla da živi sa svojim suprugom u Darmstadtu, gradu udaljenom 40 km od Frankfurta. Talas političke emigracije u toku i nakon I svjetskog rata, zaobišao je zemlje Zapadne Evrope. Tokom rata i nekoliko godina nakon njega, moglo se govoriti o našoj emigraciji u Italiji ( mislim na vojsku u Gaeti i Bariju) i Francuskoj (oko kraljevske porodice i Vlade u izbjeglištvu), no već 30- tih godina 20-tog vijeka ti ljudi su se dijelom vratili u Crnu Goru ili nastavili dalje u prekomorske zemlje. Ostao je zanemarljiv broj naših iseljenika bez ozbiljnijih aktivnosti u tim zemljama. Poslije II svjetskog rata, dolazi talas političke emigracije iz Crne Gore koja zbog svoje nacionalističke i uglavnom, velikosrpske ideološke provenijencije nije imala interesovanja da stvara crnogorska udruženja. Čak je radila i suprotno. Prigušivala je svaku pomisao o crnogorskoj posebnosti, svodeći je samo na srpski folklorni privjesak. U Zapadnu Evropu pedesetih godina počinje da pristiže takozvana ekonomska emigracija ili kako su ih zvali ”radnici na privremenom radu u inostranstvu”. Oni su bili inkorporisani u tzv. jugoslovenske klubove koji su bili pod apsolutnom kontrolom komunističke partije i UDBE. Ova ekonomska emigracija je poticala, najvećim dijelom, iz nerazvijenih i rubnih područja Crrne Gore, uglavnom njenih sjeveroistočnih djelova. Početkom 90-tih godina, ta nekadašnja ekonomska emigracija, izložena jakom propagandom i pritiscima, postaje emigracija najvećim djelom nenaklonjena ponovnom uspostavljanju crnogorske državnosti i isticanju crnogorske posebnosti. Po principu: “Konvertit da bi se dokazao, mora biti veći katolik od Pape”. Mnogi od tih ljudi se ističu u blaćenju svega što „miriše“ na crnogorsku naciju, jezik , crkvu i tradiciju. Neki od tih ljudi se ne libe ni da javno i svečano u novinama objavljuju stupidite poput onih, da će Crnu Goru tužiti Sudu u Starzburu ukoliko se sadašnja vlast usudi da raspiše referendum. Upravo tih 90-tih godina u Zapadnu Evropu stiže još jedan talas iseljenika, pretežno mladih i visokoobrazovanih ljudi, koji donose novi impuls i kvalitet u crnogorsku dijasporu. Na početku, najviše putem interneta pokušavaju da se čvršće povežu, razmjenjuju informacije i održavaju vezu sa domovinom i nacionalno svjesnim snagama u njoj. Eto, malo poduži uvod koji će, nadam se, Vašim čitaocima dati jednu kompletniju sliku o istorijatu organizovanja crnogorske dijaspore u Evropi.

Osnivači SCAE Dr Nenad Popović i princ Nikola Petrović Njegoš Montenegro.com: Prije svega recite nam nešto o istorijatu i strukturi SCAE. U kojim sve zemljama djelujete, kojim se sve aktivnostima bavite i koji su vaši ciljevi? Dr. Nenad Popović: Savez crnogorskih asocijacija Evrope je osnovan 15. jula 2000.godine u njemačkom gradu Bergheimu, a osnovale su ga već postojeće crnogorske asocijacije iz Njemačke, Francuske, Hrvatske i Češke. Tome je prethodilo više od godinu i po dana, koje sam proveo u pretraživanjima po internetu, novinama i drugim medijima, telefonskim imenicima, korepondenciji sa postojećim crnogorskim u Severnoj Americi i Australiji, sve u cilju da prikupim što više informacija o crnogorskim udruženjima u Zapadnoj Evropi i da za tu ideju animiram sto više istaknutih pojedinaca koji su djelovali samostalno. Osnivačkoj skupštini je u aprilu 2000. godine prethodio skup inicijativne grupe u Parizu, đe nam je domaćin bio crnogorski prestolonasljednik Nikola Petrović Njegoš i udruženje “Solidarite-Montenegro”. Ovaj trud oko osnivanja Saveza moji dragi prijatelji su iz udruženja i pored moga protivljenja, nagradili izborom za prvog predsjednika SCAE. Znajući koje mi profesionalne obaveze predstoje, dobijanjem mjesta asistenta na stomatološkom fakultetu u Kielu i specijalizacije, pokušao sam da ih od toga odvratim. Dvije godine kasnije, vidjeći da ni uz najveći trud, zbog nedostatka vremena, ne mogu kvalitetno obavljati tu funkciju na sopstveni zahtjev, prenio sam na jednog od potpresjednika. SCAE je organizovana na teritorijalnom principu. Članice su udruženja ili njihovi savezi na nivou država i SCAE predstavlja njihovu krovnu organizaciju, koja respektuje samostalnost članica i ima ulogu da koordinira njihove aktivnosti, omogućuje bolju razmjenu informacija i obezbjeđuje jedinstven i efikasan nastup kod institucija u domovini i Evropi. Svaka zemlja u odlučivanju je ravnopravna i u Predsjedništvu SCAE predstavljena sa jednim potpresjednikom. Ciljevi i aktivnosti su usmjereni u pravcu njegovanja kultura i jezika Crne Gore, njenih običaja i tradicije, prezentacije kulturnih tekovina Crne Gore i razvijanje prijateljstva sa građanima zemalja u kojim živimo, organizovanje humanitarne pomoći, pomaganje obrazovanja mladih i jačanja svih oblika veza sa domovinom. Od dosadašnjih aktivnosti bih istakao organizovanje prikupljanja finansijske pomoći nezavisnim medijima u Crnoj Gori, podsrestvom naše nekadašnje fondacije MONTEMEDIA. Što se tiče vaspitno-obrazovnih, tu je organizovanje ljetnje škole francuskog jezika u Rožajama, a od kulturnih, promocije knjiga prof. Nikčevića “Crnogorska gramatika” i “Crnogorski pravopis” u Zagrebu, logistiku za izložbu savremenog crnogorskog slikarstva u galeriji Deutsche Welle u Köln-u. Prisustvo KUD «Njegoš» na smotri folklora Evrope u Ravensburgu, u organizaciji g. Saše Babića. Pratimo svaku pojavu crnogorskih institucija i firmi na međunarodnim sajmovima i prezentacijama i po potrebi, što je uvjek slučaj, budemo od pomoći. Nekoliko puta su u organizaciji našeg generalnog sekretara g. Ljuba Dabovića, za Crnu Goru išle delegacije njemačkih privrednika. Što se tiče naših članova, mi se vodimo principom da je svako od nas, ambasador Crne Gore u svojoj ulici, firmi, krugu prijatelja i komšija u zemljama u kojim živimo. Ne štedimo vrijeme da tim ljudima objasnimo, njima teško shvatljive balkanske zavrzlame i prikažemo Crnu Goru u pravom svijetlu. Takav odnos imamo i prema medijima u tim zemljama. Reagujemo na neprecizne i uopštene tekstove i informacije o Crnoj Gori i lobiramo u korist njene državne nezavisnosti. SCAE je preslikana Crna Gora u Evropi. Članovi su građani Crne Gore, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Kada pogledate listu rukovodstva naše organizacije, prepoznaćete ljude svih nacija i religija koji žive u Crnoj Gori. Zemlje članice ili bolje reći podružnice SCAE postoje danas u Njemačkoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Švajcarskoj, Češkoj i Holandiji. Montenegro.com: Osim zemalja u kojima postoje već oformljene organizacije imate li kontakata sa pojedincima iz drugih krajeva Evrope ili postoje najave da će uskoro doći do osnivanja novih organizacija? Dr. Nenad Popović: Osnivanje podružnica u ostalim evropskim zemljama je od početka za nas je bio prioritet. Odmah nakon osnivačke Skupšine, jula 2000.godine, pokrenuli smo aktivnosti na osnivanju crnogorskih udruženja u Švajcarskoj, Austriji i zemljama Beneluxa. Krajem 2000. godine osnovane su crnogorske asocijacije u Švajcerskoj i Holandiji i nešto kasnije u Austriji. U Luksemburgu i Velikoj Britaniji imamo naše povjerenike koji na tome rade . U Britaniji imamo značajnu podršku u ličnosti g. Milana Nikolića i njegove internet stanice www.montenet.org . Udruženje Montenegro iz Sockholma g. Djokića i g. Sekulića je načelno prihvatilo članstvo, ali zbog velike udaljenosti to još nijesmo realizovali u pismenoj formi. U Danskoj ćemo podržati napore g. Voja Trifunovića da proširi već sada respektabilnu elektronsku biblioteku crnogorske kulture MONTENEGRINA. U Njemačkoj, đe je i najveći broj aktivnih udruženja, postoji trend formiranja udruženja koji okupljaju ne samo crnogorske građane nego i prijatelje Crne Gore iz njemačkog okruženja, uticajne ljude iz privrede, kulture i politike koji mogu Crnoj Gori biti od koristi. Izuzetno uspješan model takvog progresivnog udruživanja je ostvario g. Ljubo Dabović u Nürnbergu sa svojim Francako-Crnogorskim udruženjem. Istog tipa će biti i udruženje ”Princeza Ana von Battenberg” koje će okupljati crnogorske građane i njihove prijatelje iz njemačke pokrajne Hessen, a čijem ću organizovanju pristupiti čim mi profesionalne obaveze to dozvole. Montenegro.com: Vi ste priznati ljekar i živite u finansijskom srcu Njemačke. Danas u toj zemlji već živi značajan broj druge generacije naših iseljenika. Možete li nam nešto više reći o njihovom odnosu prema zemlji svog porijekla, koji je nivo zainteresovanosti i kako oni reaguju na dešavanja u Crnoj Gori? Dr. Nenad Popović: U tom, kako kažete finansijskom srcu Njemačke, postoji značajna grupa naših građana prve generacije i oni pokazuju jak nivo zainteresovanosti za dešavanja u Crnoj Gori i reaguju onako kako sam Vam već opisao. Druga generacija tih iseljenika pokazuje mnogo manje interesovanja za dešavanja, gledaju na Crnu Goru kao destinaciju đe idu na relativno jeftino ljetovanje u odnosu na druge mediteranske zemlje. Najčešće nijesu potpuno integrisani u njemačko društvo i vode jednu vrstu paralelnih života. Njihova nezainteresovanost i neinformisanost je plodno tlo za asimilatore u mantijama, kojih je Njemačka prepuna. Ipak, ohrabruje da je jedan broj Crnogoraca druge generacije, tome odolio i to se najbolje pokazuje učlanjivanjima u naše organizacije i njihovim aktivnim učešćem u njima. Najčešće se radi o mladima koji su u Njemačkoj stekli visoko obrazovanje. Montenegro.com: Koliki je trenutno stepen zainteresovanosti i, naravno, motivacije za povratak u Crnu Goru i eventualna ulaganja. Naravno, prije svega, mislim na mlađu generaciju i na naše poslovne ljude. Na koji način oni doživjavaju pravila i uslove za ulaganja u zemlji porijekla? Dr. Nenad Popović: Povratak u pravom smislu riječi, postoji samo u planovima naših građana prve generacije i to u obliku provođenja mirnih penzionerskih dana u Crnoj Gori. Druga generacija i iseljenici došli 90-tih godina, ne pomišljaju na povratak, a na ideje o investiciji kapitala u Crnoj Gori gledaju sa velikom rezervom upravo zbog nepoznavanja pravila i uslova ulaganja. Pošto najčešće vode svoja mala preduzeća ili rade u velikim firmama, ne mogu se upustiti u otvaranje pogona ili firmi u Crnoj Gori, jer bi to iziskivalo njihovo stalno ili vrlo često prisustvo u domovini. Trenutno je kupovina nekretnina jedini vid investicija koji je raširen kod naših iseljenika u Evropi. Tu ih, kažu, najmanje glava boli!

Predsjedništvo SCAE Montenegro.com: Kakva je Vaša saradnja sa iseljeničkim organizacijama u drugim djelovima svijeta? Dr. Nenad Popović: Ako se izuzme zloupotreba II Svjetskog kongresa Crnogoraca na Cetinju 2000.godine od strane nekoliko pojedinaca, može se reći, jako srdačna i korektna. Posebno bih naglasio pomoć Etničke asocijacije Crnogoraca u Australiji, na čelu sa g. Mihailom Mandićem, koji su mi pružili pomoć u sakupljanju podataka, adresa i u organizaciji same evropske asocijacije. Sa asocijacijama Kanade i Sjeverne Amerike g. Karadžica i g Petranovića imamo srdačan odnos. Njihov je predstavnik bio je gost na našim sjednicama, a i naši su bili u Americi. Montenegro.com: Kako ste zadovoljni sa institucijama u Crnoj Gori i njihovim saradnjom sa SCAE? Dr. Nenad Popović: U tom kontekstu bih istakao i pohvalio rad MIP-a Crne Gore u vrijeme ministra g. Lukovca. Kontakt sa dijasporom kasnije je preuzeo Centar za dijasporu i to je bio korak od sedam milja u saradnji domovine i iseljeništva. Jako dobru kulturno-obrazovnu saradnju imamo sa Maticom crnogorskom. Iako nijesu institucija, ovom prilikom bih istakao izuzetnu predusretljivost našeg nacionalnog avioprevoznika MONTENEGROAIRLINES-a, koji su našim zahtjevima uvijek izlazili u susret i time značajno pomogli naše aktivnosti na organizacionom i humanitarnom planu. Posebno me kao Crnogorca raduje, kada od nezavisnog izvora sa frankfurtskog aerodroma (po prometu drugi u Evropi), saznam da su službenici i posade te kompanije, koja je lična karta naše zemlje, stekli za ovo kratko vrijeme visoki profesionalni rejting među gigantima poput Lufthanse i drugih. Sa vjerskim organizacijama u Crnoj Gori (Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica Crne Gore i Katolička crkva u Crne Gore) odnose gaje sami članovi uz podršku asocijacije. Tako je ove godine u prostorijama Crnogorskog udruzenja u Beču organiziovana proslava Bajrama, a nešto ranije, evo dobijate ekskluzivnu informaciju koju nije dobio nijedan medij u Crnoj Gori, u Frankfurtu su se prvi put u dijaspori, nalagali crnogorski badnjaci. Montenegro.com: Kao što ste primjetili svakodenevno radimo na osavremenjavanju i poboljšanju našeg web sajta. Kako ste zadovoljni njegovim sadržajem i servisima koje smo počeli da nudimo od nedavno? Dr. Nenad Popović: Poput mnogih iseljenika, posjećujem često Vas izvanredni websajt. Ponuda nekretnina, kao što rekoh, vrlo je zanimljiva nama u dijaspori i nadam se da ste već naišli na dobru rezonancu. Moja omiljena rubrika su Vaše putopisne reportaže. Evo, prije 2-3 neđelje sam sa svojom đecom još jednom pregledao sve i izabrali smo tri maršrute koje ćemo obavezno obaviti pri našoj slijedećoj posjeti Crnoj Gori. Takođe, rado čitam Vaše priloge o crnogorskim naseobinama u Argentini. Na kraju i jedna sugestija. Jedino što mi nedostaje na Vašem novom sajtu je banner sa starog sajta na kome je pisalo: VOLIMO TE CRNA GORO – WE LOVE YOU MONTENEGRO. Montenegro.com: Hvala Vam na razgovoru, nadam se da ćemo uskoro imati prilike da se sretnemo. Gordan STOJOVIĆ Montenegro.com