Turistički kompas Budve Obrni - okreni, sve se vrti oko ljubavi. Počelo je tako što je vrhovni starogrčki bog Zevs napravio pometnju i oteo feničansku princezu Europu. U potrazi za sestrom, Kadmo je prošao dug put od proročištva Delfi do ubistva zmaja. Zbog svog mitološkog grijeha, pod stare dane je, zajedno sa svojom ženom i ćerkom bogova - Harmonijom, prognan iz rodnog grada Tebe. Butoe (Budva) je dobila svoje ime po volovima koji su dovukli kola legendarnog para do njihovog novog, sudbinskog odredišta. Tako kaže mit. Harmonija tragova preko 2,500 godina opipljive povijesti i još starije prirode u kojoj se razvila, govori da je tu ipak bilo nekog božanskog posla.

Stari grad - Budva Prema arheološkim podacima iz IV vijeka prije Hrista, Stari grad Budva se još kao helenistička kolonija svojim bedemima zatrčala pravo prema Jadranu. Gradske zidine su do danas ostale bukvalno zarivene u more, sa kojim su ovdašnji stanovnici sklopili najduži savez u svojoj dugoj povijesti. Pogled na more iz Starog grada

Gradski bedemi More je bilo i ostalo najbogatije polje sa koga su sakupljali plodove i najširi put koji vodi ka svijetu i dovodi ga u Budvu. Hranitelj grada. Nekad su njime stizali osvajači i trgovci, danas zbog njega dolaze turisti. A najljepši pogled na to more iz Starog grada puca pravo sa gradskih zidina - precizno usmjeren kamenim puškarnicama. Sa njih se nekad dobro motrilo da neprijatelj ne napadne grad, a danas su zgodna mjesta za romantične susrete, šetnje i osamljivanja svake vrste. Bedemi se šire u Citadelu, nekad moćno vojno utvrđenje, kojoj ljeti još ponekad pođe za rukom da se preruši u pozornice festivala „Grad teatar“.

Gradski bedemi Pozorišne predstave održavalju se i na manjoj sceni „između crkava“ koju štite svetitelji različitih konfesija - Sv. Marija „in punta“ (840g.), Sv. Sava (XII-XIII vijek) i Sv. Trojica (1804g.). Tako se tradicija teatra nastavila na tradiciju vjerskih procesija i maskembala koji su se razvijali i živjeli zajedno sa gradom. Vedri i rasterećujući duh maškara i danas brane budvanski „Feštađuni“.

Sv. Marija in Punta Ispod platoa pred crkvom Sv. Ivana (predpostavlja se da je prvobitno bila izgrađena u VII vijeku), od pogleda su sakrivena rimska javna kupaonice (terme) iz III i IV vijeka nove ere. Djelovi rimskih ulica vode i u današnju zgradu Muzeja grada Budve. Poslije mnogo vijekova, u višespratnoj, tek odskora muzejskoj zgradi, izloženi su tragovi života koje su za sobom ostavili Iliri, Grci, Rimljani: Posuđe od terakote iz kojih su stanovnici Butue jeli još u V i IV vijeku prije nove ere; kameni ćupovi iz kojih su guštali tromo i glatko mediteransko vino; amfore za skladištenje kao dukat zlatnog i vrijednog maslinovog ulja. Pa urne, nakit, novac, šnale, escajg, medicinski instrumenti i minijaturne, raznobojne staklene posude za skupljanje mirisnih tečnosti i suza, da se nađu gospama pri ruci kad pomorci odu na more...

Ostaci negdašnje antičke gradske kapije kroz koju su se možda ti isti pomorci vraćali kući, izložene su u ambijentu obližnjeg butika, gdje se danas mogu pronaći i nešto moderniji predmeti iz Rima. Izvan zidina Starog grada, u dijelu jednog od popularnih kafića, smješteni su oivičeni ostaci rimskih mozaika. Tako zajedno žive juče i danas. Izvan kamene odbrane Starog grada, danas ipak vodi, i nudi razne vrste i oblike provoda za svačiji ukus – hotele, restorane, diskoteke, zabave za djecu i kao srdele naslagane kafiće. Obalu, sa brojnim pješčanim plažama, i dalje nadgleda „Sv. Nikola“ – jedino otok u blizini.

Otok "Sv. Nikola" (pogled kroz puškarnicu) U međuvremenu, po ugledu na svog mitskog osvajača, Budva je još u potrazi za Europom. Nada se da će je ponovo sresti. Turistički kompas Budve Napisala: JELENA VOJNIC